Danas je lim temelj inženjerske branše. Možemo ga vidjeti ma gdje da pogledamo – od automobila i strojeva do fasada kuća i namještaja.

Kako bi se u cijelosti iskoristio potencijal lima, potrebno je dobro poznavati i prepoznavati njegove ključne karakteristike. To uključuje materijale, razlike u proizvodnji i moguće metode oblikovanja.

Što je lim?

Lim je jedan od inačica i oblika u kojima se na tržištu prodaje i kupuje metal. Lim je svaki metal čija je debljina između 0,5 i 6 milimetara. Međutim, postoje i druge mjerne jedinice koje se koriste za kategorizaciju metala prema debljini.

Metalna folija nerijetko se pojavljuje u kombinaciji s aluminijem, koji se često naziva staniol. Debljina folije obično je do 0,2 mm. Potom slijedi lim. Debljina lima kreće se od 0,5 mm do 6 mm. Sve iznad toga je metalna ploča.

Tanki lim se lako oblikuje, a istovremeno pruža veliku čvrstoću. Zahvaljujući relativno niskoj cijeni, izvrsno se uklapa u većinu inženjerskih namjena i zato je prisutan u širokoj primjeni.

Uvriježeni materijali

Gotovo svi uobičajeni inženjerski metali također se koriste u obliku listova. Neki od njih su ugljični čelik, nehrđajući čelik, bakar i aluminij.

Metalni limovi imaju ista mehanička svojstva kao i osnovni metal. Dakle, čelični limovi imaju visoku vlačnu čvrstoću i izdržljivost prikladne za korištenje u konstrukcijama i strojevima. Istovremeno, bakreni limovi se često koriste kao ukrasni sloj na modernim zgradama.

Toplovaljani u usporedbi s hladnovaljanim limovima

Postoje dva načina proizvodnje lima – toplo valjanje i hladno valjanje. Kod konstrukcijskih čelika hladno valjanje primjenjuje se  samo do 3 mm debljine materijala. Kod viših dimenzija limovi i ploče se toplo valjaju radi isplativosti.

Iako postupak toplog  valjanja opet počinje od 3 mm za nehrđajuće čelike, hladno valjanje pokriva sve limove, odnosno sve do debljine od 6 mm.

Kod potrebe precizne primjene preferiraju se hladno valjani čelici jer imamo veću kontrolu nad konačnim dimenzijama. To je zato što se kod toplovaljanih čelika nakon hlađenja čelik lagano skuplja uslijed čega može doći do određene deformacije oblika.

Neki postupci oblikovanja limova

U mnoštvu mogućnosti oblikovanja limova, odabir odgovarajućeg najviše ovisi o samoj namjeni krajnjeg proizvoda. Treba imati na umu da mnoge od tih metoda daju naizgled sličan ili podudaran rezultat. Pritom treba imati na umu i cijenu (često ovisi o veličini serije), dostupnost i željenu točnost.

Savijanje lima

Savijanje je proces oblikovanja u kojem se lim savija u željeni oblik primjenom sile naprezanja. Lim se savija postizanjem plastične deformacije. To sprječava metalu da povrati svoj prijašnji oblik.

Zračno savijanje s V-matricom

Dijelovi kao što su prirubnice i nabori nastaju savijanjem. Najčešći oblik savijanja je V-savijanje. U tom slučaju matrica u obliku slova V i bušilica zajedno vrše pritisak kako bi se dobio željeni oblik. Savijanje rubova još je jedna uobičajena metoda savijanja prirubnica pomoću matrice za brisanje i bušilice.

Duboko izvučeni proizvodni proces

Duboko izvlačenje je proces oblikovanja lima u kojem se oblik lima mijenja u željeni oblik u više faza pomoću niza kalupa. Samo ako dubina formiranog oblika premašuje izvorni promjer lima, smatra se dubokim izvlačenjem.

Udarci i matrice se koriste za stvaranje promjena u svakoj fazi. Koristeći ovaj proces, list se pretvara u mnogo različitih oblika poput spremnika za gorivo, sudopera i dijelova automobila. Duboko izvlačenje se uglavnom koristi za proizvodnju velikih serija.